• Increase font size
  • Default font size
  • Decrease font size

Progressive

Member Area
Mobbing – nedopustivo narušavanje dostojanstva PDF Print E-mail
Friday, 27 February 2015 15:50

dijana-klekar-nova2Mobbing (zlostavljanje, uznemiravanje, diskriminacija) na poslu stvara vrlo neugodne situacije. Priroda i stupanj uznemiravanja znatno se razlikuju od jedne do druge osobe, a svi zaposlenici bez obzira na funkciju, poslove i stručnu spremu mogu biti i žrtve i počinitelji. 

Piše: Dijana Klekar, direktorica društva Tecumviva d.o.o. 

Bilo da se radi o obitelji, vrtiću, školi, fakultetu ili radnom mjestu, svaki oblik ponašanja kojim jedna ili više osoba zlostavlja ili ponižava drugu osobu s ciljem ugrožavanja njezinog ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta nedopustiva je. Nažalost, svatko od nas poznaje najmanje jednu osobu koja je bila u situaciji da je partner/ica, školske kolege/ice, kolege/ice na poslu ili šef/ica omalovažavaju, uznemiravaju ili diskriminiraju, kao što svatko od nas poznaje najmanje jednu osobu koja je omalovažavala, uznemiravala ili diskriminirala druge. Od vrtićke dobi pa do zrelih godina svjedoci smo, ali i akteri, raznih situacija u kojima se šire glasine, omalovažava, ogovara, uznemirava, zlostavlja ili ponižava, ismijava i ruga, ne razgovara, psuje, prijeti ili na druge načine diskriminira druga osoba. Spremnost razumijevanja i poduzimanja konkretnih koraka u zaštiti žrtve i sprečavanju takvih situacija dogodi se tek kada i sami postanemo žrtve ili ukoliko se to dogodi osobama koje su nam važne i do kojih nam je stalo.

MOBBING JE…

Specifični oblik zlostavljanja na radnom mjestu naziva se mobbing, a manifestira se kroz ponašanja kojim jedna ili više osoba sustavno psihički zlostavlja i ponižava drugu osobu s ciljem da ta osoba napusti radno mjesto. Heinz Leymann začetnik je proučavanja ponašanja koja karakteriziraju mobbing, i koji je identificirao pet faza ovih ponašanja. Prva faza je nastanak sukoba (konflikta) između dvije ili više osoba.

Sukob se zaoštrava "agresivnim djelom/ima" ili "psihološkim napadom/ima" (druga faza) jedne ili više osoba na drugu. U ovaj neriješeni sukob uključuju se osobe iste ili više razine upravljanja na štetu jedne strane (treća faza), te se osoba označava kao "teška" ili "psihički bolesna" (četvrta faza) nakon čega se koriste svi alati kako bi se ovu osobu prisililo da napusti svoje radno mjesto (peta faza). Važno je napomenuti da nije svaki konflikt mobbing. Konflikt dobiva karakteristike mobbinga ukoliko nedopuštene i neprimjerene radnje od strane kolega ili nadređenih traju dulji period. Mobbing aktivnosti mogu sadržavati niz ponašanja koja u normalnoj interakciji ne moraju nužno pokazivati agresiju ili napad kojim se pokušava drugog izbaciti ili isključiti. Međutim, ukoliko ove aktivnosti traju tijekom dužeg vremena i koriste se u "neprijateljske" svrhe, mogu promijeniti kontekst i mogu se koristiti u stigmatizaciji drugih.

AGRESIVNA MANIPULACIJA

Sva ponašanja, bez obzira na njihovo značenje u normalnoj svakodnevnoj komunikaciji, moraju imati zajednički nazivnik koji se temelji na namjeri da se druga osoba "kazni". Stoga je agresivna manipulacija ključna karakteristika mobbinga. Prijatelji i obitelj prva su linija potpore, ali ako potpora nije dovoljna za osiguranje izlaza iz "nasilničke" situacije, onda je važno što prije naći druge načine i rješenja. Žrtvama mobbinga sugerira se vođenje detaljnih bilješki o incidentu/ima, vremenu kada su se ista dogodila, osobama koje su bile svjedoci istih, utjecaju incidenta na nju i svjedoke događaja, a sve u cilju kako bi se prikupili dokazi koji bi mogli biti od neprocjenjive vrijednosti za svakoga tko treba uvjeriti druge u postojanje mobbinga. Moguće je da i druge kolege doživljavaju iste probleme, pa je vrijedno porazgovarati s njima i vidjeti je li netko drugi u sličnom položaju.

Mobbing se ne događa samo drugima. Može se dogoditi svakome od nas bez obzira radi li se o ženama ili o muškarcima. Prema anketi koju je provela Udruga za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga – u Hrvatskoj mobbing prijavljuje 66% žena i 34% muškaraca. Najveći broj ispitanika/ica je sa srednjom stručnom spremom (35,3% muškaraca i 45,5% žena), zatim sa fakultetskim obrazovanjem (29,4% muškaraca i 36,4% žena), dok ih je najmanje sa završenom osnovnom školom (2,9% muškaraca i 6% žena). Iz ovog istraživanja vidljivo je da žene čine 2/3 ukupnog broja žrtava mobbinga na radnom mjestu. Način na koji žene reagiraju na situacije maltretiranja i uznemiravanja mogu biti različite u odnosu na muškarce. Žene će češće prijaviti "nasilje" svojim nadređenima (ukoliko oni nisu osobe koje provode mobbing) jer bi svaka prijava ovlaštenoj osobi poslodavca za zaštitu dostojanstva radnika ili sindikatu mogla dovesti do odmazde ili eskalacije incidenta u nešto mnogo veće. Ovakvo ponašanje često je kontraproduktivno jer istraživanja pokazuju da je formalno prijavljivanje mobbinga učinkovitije i brže zaustavlja nasilnička ponašanja, nego što to čini neformalna prijava.

ULOGA NADREĐENIH

Mobbing (zlostavljanje, uznemiravanje, diskriminacija) na poslu stvara vrlo neugodne situacije. Priroda i stupanj uznemiravanja znatno se razlikuju od jedne do druge osobe, a svi zaposlenici bez obzira na funkciju, poslove i stručnu spremu mogu biti i žrtve i počinitelji. Radi prirode mobbinga menadžeri svih upravljačkih razina dužni su preuzeti odgovornost i dati podršku i pomoć svima koji su uznemiravani, kao i stvoriti radne uvjete i okruženje u kojem se promiču i potiču promjene osobito u ponašanju počinitelja. Osim što mobbing ima izuzetno negativan učinak na fizičko i mentalno zdravlje osobe koja je žrtva mobbinga, isti ima i izuzetno negativan učinak na cijelu kompaniju. Prihod, produktivnost i radna učinkovitost se smanjuje, zaposlenici sve više kritiziraju poslodavca, povećava se stopa bolovanja, sve više zaposlenika odlazi iz kompanije kod drugih poslodavaca, a smanjuje se i motiviranost i angažiranost preostalih radnika.

Prema podacima Međunarodne organizacije rada (ILO) ukupni godišnji trošak psihološkog nasilja u kompaniji koja u prosjeku zapošljava 1000 radnika iznosi velikih 1,3 mil. kuna. Procjenjuje se da žrtva mobbinga ima 60% nižu produktivnost od ostalih radnika i košta poslodavca 180% više, počinitelj i do 15% svog radnog vremena koristi kako bi uznemiravao žrtvu, zbog negativne organizacijske klime smanjuje se učinak ostalih zaposlenika, kompanija riskira plaćanje visokih tužbenih zahtjeva i zahtjeva za naknadu štete, a učinkoviti i kvalificirani radnici potražiti će nove poslodavce dok će njihova zamjena novim radnicima (zapošljavanje i uvođenje u posao) biti dodatni trošak za poslodavca (u prosjeku 60 tis.kuna po radniku).
 

TECUMVIVA - ARHIVA TEKSTOVA:  

->Iz sivila u bolje sutra
->Kakve radnike trebamo?
->Rat za talente je počeo!
->Rad na crno - neisplativ svima 
->Uvođenje mentorskih programa
->Aktivno traženje posla - posao sam po sebi
->Kako nagraditi angažman zaposlenika
->Proaktivnost i poduzetnost: Jeste li sanjar ili činitelj?
->Zbrinjavanje viška radnika - izbor ili obaveza?
->Poslovna politika: Kako do veće plaće?
->Razgovor za posao: Kako odabrati novog zaposlenika
->Razgovor za posao: Zaposlite me(ne)!
->Kritika u tuđim cipelama
->Uštedite novac bontonom!
->Organizacijskom kulturom do pozitivne klime 
->Zakon o radu: Kako poslovati u moru propisa
->Zašto trebamo opise radnih mjesta